Nisam te držao za nekoga tko čita "100posto" 
Ali svakako mi je nevjerojatna činjenica da je bilo tako malo gledatelja tada, bez obzira što mitologiziramo (naročito vlastitu) prošlost.
Vodio me link s Jutarnjeg. Mislim, nije da je i Jutarnji tiskovina (ne znam kako bi se reklo za elektroničko izdanje?) kojoj valja bespogovorno vjerovati, ali hajde.
Ma mene ne čudi što je bilo toliko malo gledatelja. Sjeti se samo i famoznog 13. svibnja i utakmice sa Zvezdom. U tom trenutku Dinamo je i dalje bio legitiman takmac za naslov, ta utakmica je imala ogromni rezultatski (o emocionalnom da i ne govorimo) značaj, pa je opet stadion zapravo bio dobrim dijelom poluprazan. Jest, bila je to utakmica velikog rizika, ali ne sjećam se da se danima ranije govorilo kako će se dogoditi nešto na tragu onoga što se dogodilo. Par godina kasnije, već u HNL-u, igrali su Dinamo i Hajduk onaj derbi kada je Dinamo pobijedio 4:1 (Mlinarić, Gašpar, Viduka, Mladinić) kada su BBB-i slavili 10 godina, danima se pričalo kako policija na improviziranim tribinama negdje u okolici Zagreba vježba napad na navijače, ako ovi budu vikali protiv Tuđmana, što je bilo logično očekivati (skandiranje, ne napad policije). I usprkos tomu stadion je bio dupkom pun.
Sada o tome imamo fotografije, forume i slično, a k tome i mi koji se toga sjećamo ili smo na te utakmice išli (npr. bio sam na ovoj protiv Hajduka) još nismo toliko stari da počnemo vlastitu mladost gledati isključivo kroz ružičaste naočale i kroz veličanje vlastitih sposobnosti. Pa kao što ispada da su svi naši djedovi svaki dan išli po snijegu i vijavici 20 km pješke do škole i isto toliko nazad, tako ispada da su svi naši djedovi non stop visili na Maksimiru. Koliko sam zapazio, mnoštvo tog starijeg svijeta se redovito sjeća te neke utakmice na kojoj su jako pokisli, pa makar ta utakmica bila 5. kolo prvenstva protiv Sutjeske iz Nikšića. Vjerojatno ću i ja za koju godinu pričati o finalu prvog hrvatskog kupa (tada Hašk Građanski protiv Inkera) kada sam na Maksimiru pokisao do gole kože.
Jednom sam tako isto na 100 % ili nečemu sličnom naletio na intervju s nekim bivšim nogometašem (rubrika tipa: "Gdje si legendo?") pa je ovaj pričao o Dinamo 90-ih i ludoj atmosferi gdje su redovito igrali pred 25 000 gledatelja. Što dalje pričati?
Anketa
